Gnojnica je tekući stajski gnoj, najčešće smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda (obično nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti). Prevelike količine gnojnice, koja sadrži visok udio dušika u obliku amonijaka, poput amonijevog sulfata i nekih gnojiva, mogu smanjiti broj glista u tlu, koje su inače veoma važni organizmi u tlu jer imaju veliku ulogu u održavanju prirodnih procesa u tlu. Štetno djelovanje na gliste može se smanjiti izbjegavanjem primjene gnojnice na mokrom i slabo propusnom tlu.
Primjereno skladištenje i korištenje stajskoga gnoja uvelike smanjuje potrebe za primjenom mineralnih gnojiva na poljoprivrednim površinama.
Optimalni trenutak za gnojidbu stajskim gnojem je kasna zima i proljeće. Ako se gnoji u jesen ili zimi, povećaju se gubici dušika u vode, a gnoji li se ljeti, gubi se amonijak u zrak. Radi smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem (volatizacija) ne preporučuje se:
- gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov od 1. prosinca do 1. ožujka;
- gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja. do 1. rujna.
Brošuru Načela dobre poljoprivredne prakse u zaštiti tla, vode, zraka i životinja izradilo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u suradnji s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Ovom publikacijom nastoji se skrenuti pažnja poljoprivrednika na pitanja iz zaštite okoliša i dobrobiti životinja te pružiti preporuke i smjernice za provođenje određenih aktivnosti.
U Republici Hrvatskoj određena su ranjiva područja, na vodnom području rijeke Dunav i jadranskom vodnom području. Poljoprivredna gospodarstva s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar područja proglašenih ranjivim područjima prema Odluci o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj obavezna su primjenjivati mjere propisane ovim Programom, a za poljoprivredna gospodarstva čije su poljoprivredne površine i/ili objekti izvan ranjivih područja ove se mjere preporučuju.
Cilj gnojidbe poljoprivrednih usjeva je postizanje stabilnog, visokog i ekonomski isplativog prinosa dobre kakvoće uz optimalnu opskrbu usjeva hranivima uz istodobno očuvanje ili popravljanje plodnosti tla. Prilikom odabira vrste, količine i oblika biljnih hranjiva, odluke o načinu i vremenu primjene gnojiva treba voditi računa o zaštiti okoliša.
Ovaj članak Ministarstva poljoprivrede navodi jasne smjernice za primjenu stajskog gnoja uzimajući u obzir zaštitu okoliša.
- Log in to post comments
- 59 views
